Obrazloženje žalbe:
Agencija za elektronske medije (AEM) rješavajući po prigovoru na osporeni sadržaj TVCG-“Gledajmo se”, emitovan 1.02.2022. godine, nije pravilno utvrdila činjenično stanje i tumačila Zakon o elektronskim medijima i Pravilnik o programskim standardima u elektronskim medijima (u daljem tekstu Pravilnik).
U obrazloženju rješenje koje je potpisao direktor AEM kaže se da je Agencija mišljenja “da se u ovom slučaju prilog ne može tumačiti kao promocija stereotipa, iako se tematikom bavi iz ugla muškarca i problemima sa kojima se suočavaju muškarci koji žive u crnogorskim selima”.
Priznanjem da se autori priloga bave “tematikom”… iz ugla muškarca” upravo se sugeriše da se promoviše stereotip i to se čini tokom cijelog priloga u kome su, dok muškarac (Milić Simonović) publici povjerava svoju priču o nemogućnosti nalaženja supruge, prikazani kadrovi gdje on pere suđe, mijesi i peče hljeb, čime se kod publike izaziva razumijevanje i sažaljenje zbog sudbine koja jednog muškarca nagoni da se bavi poslovima koji u patrijarhalnim društvima važe za tipično ženske. Stereotip se dodatno podstiče time što je prilog koncipiran kao priča iz ljudskog ugla (human aspect story), ali s tim da tu ljudskost vidimo samo u priči muškarca, a ne i žene. Ženski ljudski ugao svodi se na to da se njoj (Nertila Kurtaj) dopušta da u priči kaže samo da joj se Milić sviđa, da voli da živi na selu i da bi voljela da ima puno djece.
Da su autori priloga željeli da o problemu govore u javnom interesu i izbjegnu stereotipe, onda su trebali da čuju i ženinu ljudsku stranu priče, jednako kao muškarčevu. Dodati razlog da se o ovome povede računa je činjenica da je muškarac ‘naš’ (Crnogorac), a žena ‘njihova’ (Albanka).
Ovako nekritičko prenošenje stereotipa u jednoj televizijskoj priči predstavlja, na žalost, njihovu promociju na nacionalnoj javnoj televiziji.
AEM u obrazloženju rješenja kojim je odbijen prigovor NVO Media centar tvrdi da nije povrijeđena privatnost državljanke Albanije, navodeći da se vidi “da ona voljno učestvuje u prilogu”. Na žalost, to se iz priloga ne može vidjeti, već se samo može pretpostaviti da je tako. Iz priloga se ne vidi da su autori priče prethodno kontaktirali Nertilu Kurtaj i upoznali je sa svojom namjerom da urade priču u kojoj će se baviti i njenim životom, i kakav će biti karakter te priče. Vidi se jedino da su oni kontaktirali sa vlasnikom agencije za posredovanje iz Drača, čime dodatno naglašavaju biznis perspektvu u konkretnom ljudskom odnosu muškarca i žene, ali i skriveno reklamiraju biznis za koji nam nijesu kazali da li je legalan u Albaniji (u prilogu se vidi naziv agencije na notesu sa ispisanim adresama i podacima valsnika/prdstavnika agencije).
Poseban nedostatak obrazloženja rješenja kojim je odbijen naš prigovor vidimo u tome da je u potpunosti zanemarena naša ocjena da je žena iz Albanije “u prilogu prikazana kao objekat”. Rješenjem i obrazloženjem je potpuno promašena suština problema i prigovora, a to je notorna objektifikacija žene koja je najvidljivija u sledećem pasusu transkripta emisije:
Milić Simonović: „Ра, bogomi, skoro jednu…, da sam više uključen i toliko aktivan, sigurno preko petnes godina, a osobito, jer sam imo, reko sam prije, opeko se jednom, dao sam bio pare za ovu đevojku što je bila bolesna. Sve su to biie prevare, nevaljale stvari, interesa je bilo, to je već postalo biznis.”
Ovdje se jasno vidi da su žene koje su se putem posrednika udavale za muškarce iz Crne Gore tretirane kao objekat u najdoslovnijem smislu riječi, da se njima trguje kao stočnim grlima. Tretirati žene kao sredstvo, ”davati pare za njih” je, trgovina ljudima – oblik krajnje objektifikacije i instrumentalizacije ljudskih bića koje ”ne doprinosti poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava”, već naprotiv – opravdava i normalizuje njihovo kršenje.
Na žalost, u prilogu nije bilo kritike ovakvog odnosa prema ženama i to je jedan od ključnh razloga zašto su naši argumenti iznijeti u prigovoru utemeljeni i valjani.
Na osnovu iznijetih argumenata predlažemo Savjetu AEM da preinači odluku direktora AEM i prihvati prigovore Media centra.
