Media centar dostavio je poslanicima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet predloge amandamana na predlog Zakona o elektronskim komunikacijama kojima traži veću samostalnost Savjeta Agencije za elektronske komunkacije i poštansku djaltnost. Pozivamo poslanice i poslanike da razmotre konkretne predloge Media centra i poboljšaju tekst Zakona o elektronskim komunikacijama.
Suština predloga Media centra se odnosi na procedure izbora članova i članica Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.
S obzirom da ne postoji standard ili opšteprihvaćena procedura Evropske unije u oblasti izbora članova i članica Savjeta Agencije i da samo od volje poslanika zavisi da li će propisane procedure dovesti do većeg ili manjeg stepena samostalnosti ove institucije, na poslanicama i poslanicima je da odaberu rješenja koja mogu ovu institucijom učiniti profesionalnom ili je mogu staviti pod patijsku kontrolu.
Poslanici imaju mogućnost da izberu dobre ili loše prakse u procesu imenovanja članova i članica Savjeta Agencije a stav Media centra je da svako miješanje bilo koje Vlade u proces imenovanja članova i članica Savjeta Agencije smanjuje stepen nezavisnosti ove institucije.
Takođe, smatramo da svako neprimjereno miješanje političkih pratija u Skupštini u proces izbora članova i članica Savjeta Agencije smanjuje stepen nezavisnosti ove institucije.
Zato smo i predložili model koji podrazumijeva da članove i članice Savjeta Agencije predlažu ovlašteni predlagači (institucije). Predloženi model uključuje postojanje opštih kriterijuma za same članove i članice Savjeta ali i postojanje kriterijuma za ovlaštene predlagače.
Predloženi koncept imenovanja članova Savjeta Agencije je sličan konceptu koji je zastupljen u nedavno usvojenom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama. Predlažemo da Vlada bude potpuno isključena iz procesa imenovanja članova Savjeta kako bi se osigurala što veća samostalnost u radu ključnog upravljačkog organa Agencije. EU je više puta ukazala na potrebu osiguranja samostalnosti Agencije a sugestije Media centra su upravo na toj liniji.
Media centar predlaže da se umjesto selekcije kandidata za Savjet Agencije od strane Komisije koju formira Vlada, kompletan proces prepusti Skupštini Crne Gore. U konceptu koji predlažemo umjesto samostalnog prijavljivanja kandidata na konkursu, uvodimo kategorije ovlaštenih predlagača (Univerziteti- koji treba da imenuju dva člana; Inženjerska komora-koja treba da imenuje dva člana; nevladine organizacije koje se bave medijima, zaštitom potrošača, zaštitom ljudskih prava i sloboda- koje treba da imenuju jednog člana).
Prednost modela Media centra je što se smanjuje uticaj političkih partija na izbor članova Savjeta jer poslanici mogu glasati samo o cjelovitoj listi kandidata o kojima zapravo odlučuju nadležni organi ovlaštenih predlagača.
Predlažemo da se kao ovlašteni predlagači uvedu univerziteti, Inženjerska komora i nevladine organizacije iz oblasti medija, zaštite potrošača i zaštite ljudskih prava. Na ovaj način se može doći do zastupljenosti stručnih lica iz oblasti koje su važne za rad Agencije (elektrotehnika, pravo, ekonomija). Inženjerska komora će predložiti stručna lica iz oblasti elektrotehnike dok će univerziteti i NVO predložiti lica stučna u oblasti prava i ekonomije. Sa druge strane nadležni organi ovlaštenih predlagača kandiduju svoje predstavnike (koji ne moraju da budu iz reda predlagača) na čiji izbor, ukoliko su ispunjeni formalni propisani uslovi, kasnije ne mogu uticati poslanici na sjednici Administrativnog odbora kao ni na plenarnoj sjednici, jer se poslanici izjašnajvaju o cjelovitoj listi sa svih 5 kandidata. Ovim se smanjuje uticaj političkih partija na imenovanje članova Savjeta čime se povećava stepen samostalnosti ključnog upravljačkog organa.
Predlagač zakona i Skupština imaju vrlo jednostavan izbor: ili će zadržati rješenja u predlogu zakona i omogućiti uticaj Vlade i poslanika na rad Agencije ili će prihvatiti predlog Media centra i povećati stepen samostalnosti ove institucije, na čemu insistira i Evropska komisija.
Sa druge strane predlog zakona Vlade nije uzeo u obzir novi Akt o digitalnim servisima (EU) 2022/2065 (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022R2065) koji je počeo da se primjenjuje od 17. februara 2024. godine. Ovaj pravni akt predviđa da države članice (što se odnosi i na države koje pristupaju EU) moraju osigurati zaštitu od „nezakonitih sadržaja” koji se šire putem interneta i posredika u pružanju usluga. “Nezakoniti sadržaj” u ovom Aktu EU predstavlja svaku “informaciju koja, sama po sebi ili u vezi s određenom aktivnošću, uključujući prodaju proizvoda ili pružanje usluga, nije u skladu s pravom Unije ili pravom bilo koje države članice koje je u skladu s pravom Unije, nezavisno o samom sadržaju ili prirodi tog prava;” U “nezakonite sadržaje” spada npr. i nezakonito reklamiranje i prodaja proizvoda/usluga posredstvom interneta i “vrlo velikih internetskih platformi” (npr. Meta i dr.). Takođe, poseban akcenat se pomenutim pravnim aktom EU stavlja na zaštitu maloljetnika, sprečavanje širenja govora mržnje, diskriminaciju ugroženih kategorija (osoba sa invaliditetom, LGBT…), kao korisnika interneta. Države članice (kao i države kandidati) određuju jedno ili više nadležnih tijela (institucija) da budu odgovorna za nadzor pružaoca usluga posredovanja i izvršavanja ovog pravnog akta. Nadležno tijelo/tijela postaje/u „koordinator za digitalne usluge u državi pružanja usluga”. Koordinator za digitalne usluge odgovoran je za sva pitanja povezana s nadzorom i izvršavanjem ovog pravnog akta u dotičnoj državi. Na nivou EU fomira se na osnovu ovog pravnog akta Evropski Odbor za digitalne servise u kojem particpira po jedan (ili više) “koordinator za digitalne usluge” iz svake države članice, kako bi se širenje “nezakonitog sadržaja” suzbijalo na teritoriji cijele EU (i država koje pristupaju EU) na što efikasniji način. U obavljanju svojih zadataka i izvršavanju svojih ovlaštenja u skladu sa ovim pravnim aktom “koordinatori za digitalne usluge” djeluju potpuno samostalno. Moraju biti slobodni od bilo kojeg spoljnjeg uticaja, bilo direktnog ili indirektnog, te ne smiju tražiti niti primati uputstva od bilo kojeg drugog javnog tijela ili bilo koje privatne strane. U našem sistemu jedino tijelo/institucija koja je u ovom trenutku nadležna za elektronske komunikacije je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i za očekivati je da upravo Agencija bude “koordinator za digitalne usluge” koja će imati značajnu ulogu u zaštiti potrošača i ugroženih kategorija koji koriste internet.
Zato je po našem mišljenju potrebno da se kao ovlašteni predlagači uvedu NVO iz oblasti medija, zaštite potrošača i zaštite ljudskih prava kako bi posredstvom člana Savjeta koji ima ekspertizu u nekoj od ovih oblasti uspjeli da doprinesu ostvarivanju ciljeva Agencije.
Goran Đurović, direktor Media centra